Javno Predavanje: Dijana Tralić - Što se skriva u fotografijama?

Detalji

Centar informacijske sigurnosti FER-a poziva vas na predavanje

Što se skriva u fotografijama?

koje će održati dr.sc. Dijana Tralić
sa Zavoda za radiokomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva
srijedu, 20. Travnja 2016. u 15:30 sati u dvorani D-160  Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
 
 
Jedna od ključnih karakteristika digitalnih slika je svakako  jednostavnost izmjene njihovog sadržaja, što je dodatno olakšano  razvojem naprednih alata za obradu slika. Izmjena sadržaja digitalnih  slika postala je vrlo raširena, a izmjene je gotovo nemoguće  primijetiti bez analize slike.
Digitalna forenzika slika uključuje skup metoda za analizu  digitalnih fotografija s ciljem utvrđivanja načina njihova nastanka,  identifikacijskog otiska kamere ili vrste manipulacije izvedene nad fotografijom.

U okviru ovog predavanja predstavit će se osnovni tipovi manipulacije nad digitalnim slikama:
 
  •  manipulacije provedene na istoj slici,
  •  manipulacije provedene kombinacijom više slika,
  •  računalno generiranje slika
  •  te skrivanje poruka u sliku.
 
Poznatije manipulacije digitalnih fotografija analizirat će se uporabom pasivnih i aktivnih metoda digitalne forenzike.
 
 
Dijana Tralić Dijana Tralić je zaposlena na Zavodu za radiokomunikacije na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu od 2010. godine. Doktorski rad, pod naslovom „Detekcija kopiranih područja na digitalnim slikama analizom statističkih svojstava slika“, izradila je pod vodstvom Prof. dr. sc. Sonje Grgić. Područje njenog istraživanja je digitalna forenzika slike, detekcija manipulacija na slikama te šifriranje sadržaja slike. Aktivno je uključena u izvođenje nastave na više predmeta preddiplomskog i diplomskog studija.
Dijana Tralić boravila je 2013. i 2014. godine na Cardiff University, Cardiff, Wales, UK, u ukupnom trajanju od sedam mjeseci. Tijekom stručnog posjeta radila je na razvoju algoritama za detekciju kopiranih područja na digitalnim slikama pod vodstvom Prof. dr. sc. Paul L. Rosina i Doc. dr. sc. Xianfang Suna. Autorica je 15 znanstvenih radova na međunarodnim konferencijama, jednog znanstvenog rada u međunarodnim časopisima, jednog poglavlja u knjizi te je urednica tri Zbornika skupova s međunarodnom recenzijom. Članica je organizacijskog odbora simpozija ELMAR i udruge IEEE.
 
 
Predavanje će se moći pratiti i putem Interneta na adresama:
 
http://mediaserver.lss.hr:4444/CIS (radi na svim Operativnim Sustav)
mms://mediaserver.lss.hr/CIS (radi isključivo na Windows OS-u)

Predavanje: "Učinkovito poučavanje programiranja u Javi"

Detalji

Predavanje: "Učinkovito poučavanje programiranja u Javi"

Odjel za obrazovanje Hrvatske sekcije IEEE poziva vas na predavanje

"Učinkovito poučavanje programiranja u Javi"

koje će održati Dr. sc. Marko Čupić,
sa Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
u ponedjeljak, 16. ožujka 2015. u 18 sati u Sivoj vijećnici
Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Predavanje će se moći pratiti i putem Interneta na adresi mms://mediaserver.lss.hr/IEEE-E25

Kraj upravljanja vozilima?

Detalji

Koncern proizvođača automobila je izjavio da oni očekuju da će autonomni automobili doseći komercijalnu isplativost do 2020.g. Računalni sustavi i senzori koji se koriste za parkiranje i kočenje, a u određenoj mjeri upravljač nam već danas daje uvid u budućnost u kojoj strojevi neće samo voziti bez naše pomoći, nego će biti i bolji od bilo kojeg čovjeka.

Opširnije:Kraj upravljanja vozilima?

Disk kapaciteta 360TB omogućava pohranu podataka dulje od milijun godina

Detalji

U budućnosti bismo mogli pohranjivati podatke na podatkovne medije načinjene od stakla na način da informacije budu čitljive i za više od milijun godina. Također, ovaj novi oblik memorije, prema tvrdnjama istraživača Jingyu Zhang  sa sveučilišta u Southamptonu, trebao bi omogućiti pohranu do 360 TB podataka po disku te izdržati temperature čak do 1000 °C.

Radi se o tehnologiji brzih „femtosekundarnih“ lasera koji omogućavaju pisanje u nanostrukture kristala. Ovi laseri, emitiranjem kratki i snažnih svjetlosnih signala kodiraju podatak u tri sloja nanostrukturne točke samo pet mikrometara od površine stakla. Istraživači tvrde kako ovaj laser zapisuje podatke u pet dimenzija – veličina točke, orijentacija u prostoru te trodimenzionalna pozicija unutar nanostrukture, čime se dobiva spomenuta dugotrajnost i gustoća zapisa.

Više pročitajte na stranicama CNet-a.

Napravljena DNA memorija visokog kapaciteta

Detalji

Nature: Znanstvenici su sintetizirali umjetnu DNA u koju su pohranili datoteke veličine gotovo 1 MB, poslali ju na drugi kontinent i dekodirali podatke bez i jedne greške. Počinje era memorija ogromnog kapaciteta i visoke pouzdanosti za vrlo dugotrajna arhiviranja.

Istraživanja su do sada pokazala da je moguće pohraniti male količine podataka u umjetno napravljenu DNA. Sada su znanstvenici iz Europskih i američkih instituta u DNA pohranili 154 Shakespearovih soneta u ASCII formatu, znanstveni rad u PDF datoteci, fotografiju srednje rezolucije zgrade Europskog Bioinformatičkog Instituta u JPEG formatu, 26 sekundi poznatog govora Martin Luther Kinga „I have a dream“ u MP3 formatu te program za Huffman kodiranje koji je korišten u ovom istraživanju. Kodirali su ukupno 757,051 bytea. Podaci su spremljeni sa četverostrukom zalihošću uz korištenje reverznog komplementa, pariteta te indeksiranja dijelova datoteka kao mehanizama za zaštitu i ispravljanje pogrešaka kod čitanja.DNA je iz USA gdje je sintetizirana, poslana u EU gdje je pročitana sa 100%-tnom točnošću.

Opširnije:Napravljena DNA memorija visokog kapaciteta

   
© Laboratorij za sustave i signale - Copyright 1986 - 2013.