Kvantno računalo ugrađeno unutar dijamanta

Detalji

Znanstvenici i tim istraživača sa Sveučilišta u južnoj Kaliforniji (eng. University of Southern California - USC) napravili su kvantno računalo u dijamantu kako bi pokazali održivost čvrstog stanja kvantnih računala. Sustav kvantnog računanja ističe dva kvantna bita, poznata pod nazivom „qubit“, koja su izgrađeni od subatomskih čestica. Istraživači su iskoristili nečistoće u dijamantu te su koristili lažnu jezgru dušika kao prvi kvantni bit i oštećeni elektron kao drugi kvantni bit. Oni kažu kako su kvantna računala bazirana na dijamantima prva koja uključuju nekoherentnu zaštitu koristeći mikrovalne impulse za kontinuirano prebacivanje smjera rotacije spina elektrona. Promatranjem sustava koji je uskladio Groverov algoritam (koristi se za pretraživanje nesortirane baze podatka) istraživači su pokazali kako sustavi obloženi dijamantom rade u kvantnom načinu. Njihov sustav mogao je u prvom pokušaju i u 95% vremena pronaći točan odgovor kao dio Groverovog algoritma. Istraživači kažu kako se budućnost kvantnog računanja može nalaziti unutar kvantnih računala, jer se mogu lagano povećati za razliku od prijašnjih sustava s plinovitim i tekućim stanjima. Više informacija moguće je pronaći na stranicama portala USC News.

Novi slikovni senzori koji mogu fokusirati slike nakon što su snimljene

Detalji

Istraživači sa Sveučilišta Cornell koje predvodi profesor Alyosha Molnar koristili su nove računalne metode s tradicionalnim tehnikama izrade čipa kako bi razvili novu generaciju slikovnih senzora (eng. image sensor). Senzori nude detaljni prikaz intenziteta i upadnog kuta svjetlosti kako dolazi na senzor. Istraživači kažu kako to može donijeti novu generaciju trodimenzionalnih kamera koje će imati mogućnost fokusirati slike nakon što su one snimljene. Ključna tehnologija je jedinstveno konstruiran piksel za standardne komplementarne metal-kisik poluvodičke (eng. complementary metal-oxide semiconductor - CMOS) slikovne senzorne. Čip s ovom konstrukcijom može otkriti informacije o upadnom kutu svjetlosti koja na njega dolazi detaljnije nego standardni CMOS senzor. Informacija se može analizirati pomoću Fourierove transformacije koja izdvaja dubinu objekata u slici i omogućava računalno postavljanje fokusa snimljenoj fotografiji. Čip koji su napravili istraživači može zasada snimiti sliku s 150 000 piksela uz standardni objektiv tvrtke Nikon, ali kažu kako se taj broj može povećati s većim čipovima. Detaljniji opis dostupan je na stranicama portala Cornell University.

Računalni znanstvenici predvode revoluciju u umjetnoj inteligenciji

Detalji

Istraživači sa Sveučilišta Massachusetts Amherst prevode izračunavanje pod nazivom „Super-Turing“ u računalni prilagodljivi sustav koji uči i napreduje jer koristi ulaz iz okoline na isti način kao i ljudski mozak. Računalni znanstvenik Hava Siegelmann sa Sveučilišta Massachusetts Amherst kaže kako je model matematička formulacija prirodne moždane mreže s njezinim prilagodljivim mogućnostima. Kada se model instalira u novu okolinu, novi model „Super-Turing“ daje eksponencijalno veći skup opisa ponašanja nego klasično računalo ili izvorni Turing model. Istraživači kažu kako će novi „Super Turing“ uređaj biti fleksibilan, prilagodljiv i ekonomičan. Hava Siegelmann govori kako „Super Turing“ okvir omogućava podražaju da promijeni računalo na svakom računalnom koraku te se na taj način ponaša sličnije ljudskom mozgu koji se stalno prilagođava i razvija. Izvorna vijest objavljena je na stranicama portala News & Medija Relations.

Pijesak koji se sam oblikuje

Detalji

Istraživači Instituta tehnologije Massachusetts (eng. Massachusetts Institute of Technology - MIT) razvijaju robotski sustav koji se može ponovno konfigurirati, a naziva se pametni pijesak (eng. smart sand). Pojedina zrna pijeska prenose poruke natrag i naprijed te se selektivno međusobno povezuju kako bi formirali trodimenzionalni objekt. Profesorica s instituta MIT, Daniela Rus, kaže kako je najveći izazov u razvijanju algoritma pametnog pijeska to što pojedina zrna imaju vrlo malo računalnih resursa. Zrnaca prvo nose poruke jedni drugima kako bi odredili kojima od njih nedostaju susjedi. Oni kojima nedostaju susjedi su ili na rubu hrpe ili na rubu ugrađenog oblika. Kada zrnca okružuju ugrađeni oblik on se sam identificira te zrnca predaju poruku drugim zrncima koja se nalaze na fiksnoj udaljenosti. Kada je uspostavljen rub duplikata, vanjska zrnca se mogu odvojiti od svojih susjeda. Kako bi testirali algoritam istraživači su izgradili kocke ili „pametni šljunak“. Kocke imaju četiri stranice na kojima se nalazi elektro-trajni magnet, to je materijal koji se može magnetizirati ili demagnetizirati s jednim magnetskim impulsom. Zrnca koriste magnete za međusobno spajanje, komuniciranje i dijeljenje snage. Svako zrnce opremljeno je mikroprocesorom koji može pohraniti 32kB koda i ima 2kB radne memorije. Više informacija nalazi se na stranicama portala MITnews.

FaLang translation system by Faboba
   
© Laboratorij za sustave i signale - Copyright 1986 - 2013.