Napravljena DNA memorija visokog kapaciteta

Detalji
Kategorija: Novosti
Objavljeno Utorak, 29 Siječanj 2013 09:35
Napisao/la Super User
Hitovi: 6522

Nature: Znanstvenici su sintetizirali umjetnu DNA u koju su pohranili datoteke veličine gotovo 1 MB, poslali ju na drugi kontinent i dekodirali podatke bez i jedne greške. Počinje era memorija ogromnog kapaciteta i visoke pouzdanosti za vrlo dugotrajna arhiviranja.

Istraživanja su do sada pokazala da je moguće pohraniti male količine podataka u umjetno napravljenu DNA. Sada su znanstvenici iz Europskih i američkih instituta u DNA pohranili 154 Shakespearovih soneta u ASCII formatu, znanstveni rad u PDF datoteci, fotografiju srednje rezolucije zgrade Europskog Bioinformatičkog Instituta u JPEG formatu, 26 sekundi poznatog govora Martin Luther Kinga „I have a dream“ u MP3 formatu te program za Huffman kodiranje koji je korišten u ovom istraživanju. Kodirali su ukupno 757,051 bytea. Podaci su spremljeni sa četverostrukom zalihošću uz korištenje reverznog komplementa, pariteta te indeksiranja dijelova datoteka kao mehanizama za zaštitu i ispravljanje pogrešaka kod čitanja.DNA je iz USA gdje je sintetizirana, poslana u EU gdje je pročitana sa 100%-tnom točnošću.

Klasična računalna tehnologija koja se danas koristi ima problem zadovoljiti potrebe fizikalnih istraživanja poput onih u CERNu, astronomije, biologije i drugih područja koja mjerenjima proizvode ogromne količine podataka. Danas se oni moraju redovito prebacivati s jednog medija na drugi, radi očuvanja, troši se energija, ljudksi rad i potrebni su strogi organizacijski protokoli. DNA memorije će omogućiti pohranu ogromnih količina podataka u vrlo malom prostoru, s minimalnim troškovima održavanja. S obzirom da su uspješno rekonstruirane DNA stare i desetak tisuća godina, očekuje se da će DNA memorije biti pouzdan način pohranjivanja podataka na vrlo duge periode. Trenutna gustoća zapisa je oko 2.2 PB po gramu DNA, a za njeno čuvanje potreban je samo hladan, suh i mračan prostor.

Ova vrsta tehnologije u sadašnjem stupnju razvoja nije konkurencija radnim i priručnim memorijama s velikom brzinom pisanja, već je primarno namijenjena arhiviranju velikih količina podataka na duge vremenske periode.  Istraživači s ovog projekta smatraju se da bi se sadašnjom tehnologijom mogle napraviti memorije prihvatljive cijene za čuvanje podataka od nekoliko MB na period od 600 do 5,000 godina, desetak puta jeftinije za čuvanje 50 do 500 godina, a da će u idućih deset godina stvoriti komercijalnu tehnologiju još desetak puta jeftiniju za arhiviranje velikih količina podataka s vijekom čuvanja do 50 godina.

 

Izvor: http://www.nature.com/nature/journal/vaop/ncurrent/full/nature11875.html

FaLang translation system by Faboba